Posljednjih godina svjetski liječnici izvještavaju o zabrinjavajućem broju ljudi koji traže operacije kako bi izgledali kao na fotografijama za društvene mreže koje su provučene kroz razne filtre. Taj trend dobio je i svoj naziv – Snapchatova dismorfija. Nako takvih zahvata ni vlastita majka nas ne prepoznaje. Umjetna ljepota postala je trend. Nije lako dorasti standardima današnje ljepote, barem onima koji se promoviraju besprijekornim fotografijama na društvenim mrežama. Ljepota više nije u oku promatrača, već u oku umjetne inteligencije, algoritama, jedinica i nula. Na Facebooku, Twitteru, Instagramu su svi savršeno sređeni, sa savršenim frizurama, savršenom bijelim osmijehom, u savršenim domovima i redovitim odmorima u dalekim krajevima. Glamurozna kosa, ispoliran osmijeh i ten bez niti jedne nesavršenosti, kakve viđamo na društvenim mrežama, uglavnom su rezultat dobre manipulacije filterima. Cijela industrija ljepote predano radi na smanjenju našeg samopouzdanja i stalno nameće novi ideal ljepote. Da bismo ga dostigli moramo kupovati nove kozmetičke proizvode, ići na skupe tretmane i činiti sve kako bi ga zadovoljili. Stručnjaci upozoravaju da ako si želite uništiti samopouzdanje u manje od pet minuta, sada to možete učiniti vrlo lako jer postoje aplikacije koje će izračunati koliko ste lijepi ili ružni. Opsjednuti smo izgledom. Čini se da je trend takav da što više gledamo u vlastito lice, to ga manje volimo, a onda obavezno posjetimo neku platformu koja nam to potvrdi, i krećemo u avanturu retuširanja. A ljepota ustvari ponajviše ovisi o samopouzdanju same osobe, odnosno kako se ona osjeća u svojoj vlastitoj koži. U redu je imati kovrčavu, a ne ispeglanu kosu. U redu je imati bijelu porculansku, a ne iskvarcanu put. U redu je imati razmaknute zube, krive noge i malo veći nos. I prištiće. I iako nam to danas možda neće donijeti nove internet pratitelje ili lajkove i to je dio stvarnog života. Nikada nećemo izgledati kao žene s naslovnice, jer žene s naslovnice ne izgledaju kao žene s naslovnice. I veliki proroci, poput Samuela, bili su podložni trendovima vanjske ljepote. Prorok je morao naučiti da ”Bog ne gleda kao što gleda čovjek: čovjek gleda na oči, a Gospodin gleda što je u srcu.” (1Sam 16) Kad ga je Bog zadužio da imenuje budućeg kralja između Jišajevih sinova u Betlehemu, smatrao je da je kocka pala na najstarijeg od Jišajevih sinova jer je bio visok i zgodan. Ali se prevario. Bog mu je dao do znanja da on nije njegov izbor: ”Ne gledaj na njegovu vanjštinu ni na njegov visoki stas jer sam ga odbacio.” Treba prepoznati savršeno u nesavršenom.