Često mislimo da moramo biti posebni, uspješni, bez pogrešaka i duhovno jaki kako bi nas Bog primijetio. No, evanđelje govori upravo suprotno. Isus nije izabrao svoje učenike zato što su ga impresionirali. Nije tražio najbolje govornike, najobrazovanije ljude ni one koji su imali besprijekornu prošlost. Izabrao je obične ribare, carinike i ljude sa slabostima koje su bile vidljive svima. Isusa ne trebamo impresionirati da bi računao na nas. Bog ne čeka da postanemo savršeni kako bi nas pozvao. On nas poziva ovakve kakvi jesmo, a onda nas svojom blizinom polako mijenja. Zato nije važno imamo li neko posebno ”ono nešto” što će privući njegovu pozornost. Važno je imamo li otvoreno srce koje će prihvatiti njegov pogled i njegov poziv. Isus ne računa na nas zato što smo izvanredni. Računa na nas zato što nas ljubi. A čovjek kojega Bog ljubi uvijek može postati više nego što je ikada mislio da može biti. Isus nikada nije gasio čovjekovu čežnju za veličinom. Nije rekao učenicima da prestanu željeti biti veliki. Samo je promijenio značenje veličine. Dok čovjek često misli da je velik onaj kome se drugi dive, Isus pokazuje da je velik onaj koji služi drugima. Dok čovjek želi uzvisiti sebe, Isus se spušta. Dok čovjek želi biti prvi, Isus pere noge svojim učenicima. Želimo beskrajnost, puninu života, ljubav koja ne prolazi i važnost koja ne nestaje. Sve su to dobre čežnje. Ali kada ih pokušamo ostvariti bez Boga i mimo Boga, pretvaraju se u želju za dominacijom, priznanjem i moći. Augustin je to izrazio poznatom mišlju iz Ispovijesti: ”Za sebe si nas stvorio, Gospodine, i nemirno je srce naše dok se ne smiri u tebi.” Čovjek želi biti velik jer je stvoren za Velikoga. Ali svoju veličinu ne nalazi kada pokušava postati Bog, nego kada dopusti da ga Bog ispuni svojom ljubavlju. Onaj tko je siguran da je ljubljen, više ne mora dokazivati svoju vrijednost ni Bogu ni ljudima. Paradoks evanđelja jest u tome što čovjek postaje najvažniji i najljepši upravo onda kada prestane tražiti vlastitu važnost. Tada više ne mora biti središte svijeta, jer je otkrio da je već u središtu Božje ljubavi.